
Jedna od tri stivanske crkvice/kapelice smještena jugoistočno od mjesta na drevnom putu iz Sutivana prema Donjem Humcu, nekadašnjoj stivanskoj župi (15.st.). Sutivan je tada bio slabo nastanjena prirodna luka koju su koristili stanovnici Donjeg Humca a tek od 1444. započinje njegov razvitak prestankom gusarske opasnosti za primorska mjesta. Početkom 1579. Stivan je postao samostalna župa i mjesto od oko 150 stanovnika. Sv. Spiridon, za života ciparski biskup čudotvorac, svetac je kojeg više slavi pravoslavna nego katolička crkva, pa je svojevrstan kuriozitet koji govori o širini nazora tadašnjeg puka a i o došljacima izbjeglim ispred Turaka koji su svoj novi dom pronalazili na miroljubivom otoku udaljenom od ratova tih turbulentnih vremena 15. i 16. st. Spiridon je zaštitnik zanatlija, posebno lončara, a kao i većina drugih svetaca pomagao je ljudima u borbi protiv kuge, pošasti koja je u nekoliko navrata harala Europom nakon 13. st. Stivanjani su ga štovali i zavjetovali mu se kao zaštitniku maslinara-uljara.
(skraćeno: Kapelica jedinstvenog oblika na raskršću drevnih puteva iz Sutivana prema Mircima i nekadašnjoj župi Donjem Humcu (u 16. St.) Nedaleko od crkvice nalazi se i jedini spelološki lokalitet (jama) na području Sutivana.)